Jaja će za Božić biti dvije kune, farme se gase

Nestašica je jaja, hrane nema, kukuruz je podbacio. I uvoz je stao jer i vani je nestašica, kaže proizvođač Dario Horvat

Po dvorištu mi trčkara oko 60 nesilica, 30 lanjskih i ovogodišnjih 25, a karton s deset jaja punim danima. Ima dana kada ne snesu ni jedno, nekada dnevno samo dva do tri, a inače bih u kratkom vremenu nakupila i 50-60 jaja. Nikada ovako nije bilo, a žale se i drugi u susjedstvu - žali se kućanica iz okoline Belog Manastira s uzgojem za svoje potrebe, a slične pritužbe stižu i iz okoline Valpova, Miholjca i drugdje.

Nakon godinu “gotove”

- I najstariji u selu kažu kako ne pamte ovakav muk koka nesilica po dvorištima, a donedavno je sve zvonilo od kokodakanja kada snesu jaje. Dajem istu hranu, isti koncentrat što pospješuje nesivost, no ništa – ni jaja, ni kokodakanja, i tako već tjednima - kaže Baranjka u trenutku kada su jaja, primjerice, na đakovačkoj gradskoj tržnici od 1,20 do 1,40, pa i 1,50 kuna.

Dugogodišnji vlasnik farme jaja OPG Horvat Dario Horvat iz Kešinaca, a koji svoju robu na kiosku na đakovačkoj tržnici, ovisno o veličini, prodaje za 1,20 do 1,40 kuna, kaže kako nesilice ulaze u zimu, pernate se, uzimaju više hranjiva, a na promjenu godišnjeg doba, temperatura, skraćivanja dana… reagiraju smanjenom nesivošću.

- To je prirodno, svake im se godine to događa. Tko se time bavi godinama, zna da je razdoblje kada puno manje nesu, znaju pasti i na 50 posto nesivosti, pogotovo ako je to uzgoj na malo, dvorišni uzgoj. Kavezni uzgoj je zabranjen, no on je najjači u toj proizvodnji jer su osigurani temperatura, svjetlo i do devet sati navečer te drugo, a sada nesilice, jer je dan sve kraći, idu na spavanje već oko četiri, pola pet popodne i manje proizvode - kaže farmer Horvat. Ako je poremećaj izraženiji, mogući su uzroci i klimatski i drugi poremećaji, genetika, činjenica da je jesen vrlo topla za ovo doba godine, nastavlja.

– Uostalom, čitav niz toga je poremećen. Ova proizvodnja više je za intenzivni uzgoj, za farme, mora im se stvoriti što više prirodnih uvjeta da su nesilice dobre u današnje vrijeme jer nisu više toliko otporne kao prije domaće kokoši. Danas su standardne kokoši nakon godine dana "gotove", ima svega - pojašnjava Horvat, no najavljuje i crni scenarij za proizvodnju jaja, farmere, ali i potrošače. Zbog skupoće proizvodnje, skupoće hrane, energenata i drugog - dok su jaja, kaže, sa stajališta proizvođača jeftina - već nastupa nestašica jaja, koja će pogotovo biti izražena oko Božića.

Možda i gašenje

- Tada će jaje biti dvije kune jer jaja nema, na tržištu je velika nestašica, hrane nema, kukuruz je podbacio, ne zna se što će tek biti za Uskrs. Kažu da je i uvoz stao jer i vani je nestašica - ističe Horvat.

Zbog svega, njegova farma radi sa samo 10 posto kapaciteta – sa 600 nesilica u podnom uzgoju. Horvatovi su ga svjesno smanjili jer je "hrana skupa, a jaja su jeftina".

– Ne želimo si stvarati gubitke. Kukuruz je bio 80 lipa, a sada je tri puta skuplji. Nemamo više računa baviti se tom proizvodnjom, možda ju i ugasimo - kaže Horvat.

Jaja prodaje na tržnicama, a dosad je prodavao i na moru. No ova godina, s inflacijom od 12 posto, poremećajima u proizvodnji hrane i energenata, stubokom mijenja pravila, pa Horvat kaže da i druge farme smanjuju proizvodnju ili su već zatvorene.

Suzana Š½upan

Za jesenskih mjeseci slabije nesu

– Kokoši svake godine imaju vrijeme mitarenja, kada slabije nesu. S nastupanjem hladnijeg vremena pada nesivost, i to je normalno, prirodno - kaže dr. sc. Lolić.

- Nesilice samo reagiraju na promjenu temperature, kao i goveda, mliječne krave kada pada mliječnost - nastavlja.

– Pad temperature i slično, sve se to odražava i na životinje. U ovom slučaju nije riječ o intenzivnoj proizvodnji, gdje se osiguravaju temperatura, vlaga, svjetlost, ovdje je riječ o proizvodnji za vlastite potrebe, koja je vezana uz vanjske utjecaje - kaže Lolić.

Objavio: Glas-slavonije.hr