OPG Kunović Milica

Cijeli život sam radila u građevini, a Josip je bio vozač autobusa. Nekada smo držali kokoši,svinje, krave, pšenicu i kuruzu. Sada sadimo bilje i od njih radimo domaće pripravke, kažu Josip i Milica

Milica i Josip Kunović (62) iz naselja Martinšćina pokraj Zlatara u Hrvatskom zagorju dane u mirovini provode sadeći i uzgajajući lavandu, smilje, aroniju, mentu, kamilicu i drugo bilje od kojih rade čajeve, hidrolate i eterična ulja. Uzgajaju voće i povrće te rade sokove, sirupe pa i domaći začin za jela od povrća. Vode vlastiti OPG Kunović već četiri godine, a plodove svog rada prodaju na tržnici, na sajmovima i putem internet trgovine.

Lavandu su počeli saditi prije 20 godina, a sada imaju 2500 sadnica. U berbi im pomažu susjedi i prijatelji.

- Cijeli život sam radila u građevini, a Josip je bio vozač autobusa. Š½ivot nam je uvijek bio vezan uz Zagorje i selo. Nekada smo držali kokoši,svinje, krave, pšenicu i kuruzu. To je sve bilo prenaporno pa smo se odlučili na nešto jednostavnije za uzgoj. Izbor je pao na bilje i voćke, a posebno na lavandu koja nam odlično uspijeva na ovim zagorskim bregima - kaže Milica pokazujući nam uz cestu polja lavande, koja tek u ljeto treba niknuti.

- Imamo dvije vrste lavande, Budrovku i Angustifoliu. Ljudi su mi govorili da lavanda nije za Zagorje, ali griješe. Sve to dobro raste kod nas i nije teška za održavanje. Od ovog nema velike zarade, ali uživamo u tome. Ne želimo samo sjediti u mirovini, treba ostati u pokretu, a ovako spajamo ugodno s korisnim. Boravimo u prirodi, u poslu smo i nema dosade. Mi nešto stvorimo, a naši kupci uživaju u prirodnim proizvodima - kaže Josip koji sa suprugom svaki petak i subotu odlazi u Zagreb, na tržnicu u Dubravu.

- Imamo i stalne kupce. Ljudi su prepoznali kvalitetu. Neki kupuju samo eterična ulja, a neki sokove i sirupe. Svaki naš proizvod ima svog kupca - kažu.

Mirovina im nije teško pala. Rad na polju i vrtu te odlazak na tržnicu za njih je ispušni ventil, a svoj 'honorarni' posao rade s puno ljubavi.

- Mirovina je došla. Djeca su otišla i sada smo sami. Kuruza, svinje i pšenica su prošlost. Rekli smo 'Hajmo se primiti bilja i čajeva'. Navikli smo se i dobro nam je. Sami smo svoji gazde - kaže Josip te dodaje da sami sade sve.

- Milica je ipak glavna, ja sam samo 'sluga' - kaže Josip kroz šalu.

Milica je oduvijek voljela bilje, od kad je bila dijete.

- Sada imam vremena i osjećam se kao da sam na godišnjem odmoru - kaže Milica.

Proizvodi koje rade od bilja 100 posto su prirodni. Od onih za uljepšavanje imaju hidrolate lavande, koprive, smilja, lovora, mente, kadulje, matičnjaka, borovih iglica, kamilice i ružinih latica. Tu je eterično ulje lavande, a ponekad im uspije i ono od smilja. Kreme od gaveza i smilja mnogima su omiljene. Za proces destilacije odgovoran je Josip.

- Kada se destilira, ulje nastaje ovisno o količini bilja. Ako ga ima više, onda u velikoj posudi ulje pliva na vrhu destilata. Ulje zasad imamo od lavande i nešto od smilja. Od ostalih biljaka za sada imamo samo hidrolate - kaže Milica.

Hidrolat koprive odličan je za kosu. Nanose se na kožu, a odlični su za poslije brijanja.

- Mogu se koristiti i oralno. Kadulja ublažava grlobolju. Lovor djeluje protuupalno, antiseptički i antivirusno. Za svježinu lica, dobro se svako jutro umiti u hidrolatu od smilja. Bočice 100 ml koštaju od 15 do 20 kuna. Krema od gaveza ublažava bolove u mišićima i kostima te se koristi hematome i vene - kaže Milica.

Kremu od gaveza priprema sa domaćom svinjskom masti.

- Na zagrijanoj svinjskoj masti stavlja se korijen svježeg gaveza. Na laganoj vatri drži se dva sata. Ostavi se preko noći i drugi dan se cijedi. U nju možete dodati malo ružmarina - kaže Milica.

Krema od smilja je pravi Miličin beauty proizvod. Briše bore i podočnjake, a radi ju se čistim kokosovim uljem. Milica ima i svoju verziju zagorksog začina za dodatak jelima od povrća, koji je sama modificirala kako bi bila savršena. Začin traži sve više ljudi, a s nama je podijelila i recept.

- Od povrća je potrebna žuta i crvena mrkva, nekoliko vrsta peršina s korijenom i listovima te celer s korijenom i listovima, biljka vegeta, crveni, bijeli luk i poriluk - kaže Milica te dodaje da sve treba očistiti i onda samljeti na sitno. Mljeveno povrće stavlja se u teglu i pomiješa sa soli koja ju čuva. Staklenka stoji 20 kuna.

- Ja je stavljam u juhu, gulaš, varivo i koristim je ako nemam dovoljno povrća - kaže Milica.

Tu su i sokovi od bazge, kupine, aronije, koprive kao i sirupi koji se razrjeđuju s vodom. Ovisno o godišnjem dobu, imaju i sokove od šipka, kupina...

- Sokove kuham od 10 do 15 litara u velikom loncu. Ne smije dugo stajati pa radim na malo. U njima nema konzervansa i to je sto posto prirodno. Sok od bazge odličan je za prehladu. Sok od koprive dobar je za dijabetičare jer se ne stavlja običan šećer, već prirodna šećerna trska - kaže.

Med od maslačka Milica koristi za grlobolju i kašalj.

- Dobro je za bronhije i pluća. Dovoljna je žličica meda da ublaži simptome. U njemu ima jako malo šećera, a prilikom pripreme potrebno je puno maslačaka. Za jednu teglu treba mi oko 200 cvjetova - kaže Milica te dodaje da staklenka stoji 50 kuna.

Da Josip i Milica imaju posla, svjedoči da pored svega imaju i 40 vrsta čajeva.

- Ljudi obožavaju naše čajeve. Popularni su oni od gospine trave, bazge, šipka, kamilice, mente, matičnjaka i kadulje - kaže.

Korona im nije pomutila planove.

- Može se naručiti i preko interneta. U karanteni nismo išli na plac, ali naši kupci koji se ne znaju služiti internetom dolazili su do Zagorja. Prepoznali su kvalitetu i nije im bio problem doći po svoj najdraži čaj ili sok - zaključuju.

Objavio: 24sata.hr