OPG Vrček: Farma svinja

OPG Vrček iz Varaždinske županije trenutno je jedina svinjska farma u Hrvatskoj koja u uzgoju koristi princip samoodrživosti, no njen vlasnik Dalibor Vrček i njegova obitelj žele da i drugi slijede njihov primjer.

Priča o OPG-u Vrček iz Črneca Biškupečkog u blizini Varaždina dobra je ilustracija onog što Europska Unija želi postići zelenim planom i odredbama nove Zajedničke poljoprivrede politike. O njihovoj suvremenoj svinjogojskoj farmi koju su podigli 2012. pisali smo prije nekoliko godina, no danas je vrlo blizu tome da postane potpuno samoodrživa farma koja proizvodi svoju vlastitu električnu energiju i gotovo da nema viška CO2 emisija.

Samoodrživu farmu svinja pokrenuli su supružnici Dalibor i Melita Vrček. Dalibor vodi poslovanje OPG-a, Melita je zadužena za financije, a njihov mlađi sin Adonis vodi ratarski dio poslovanja. Zahvaljujući njemu, na 350 hektara gdje uzgajaju kukuruz i duge kulture za prehranu svojih svinja, više uopće ne koriste plug.

"Već dvije godine imamo reduciranu obradu, a umjetno smo gnojivo uspjeli smanjiti za 60%", ponosno ističe Dalibor. Svinjogojstvo je, kaže, obiteljska tradicija koja se proteže na nekoliko generacija. Njime su se bavili njegov otac i djed, a on je sa svojom obitelji, kaže, osuvremenio čitav proces.

Budućnost svinjogojstva

"Misija nam je objediniti tri strateške grane - hranu, energiju i otpad. Počeli smo s proizvodnjom hrane. Htjeli smo da se naša farma napaja iz obnovljivih izvora energije pa smo najprije pokrenuli bioplinsku elektranu koja energiju proizvodi iz gnojiva s farme i kukuruzne silaže", govori poljoprivrednik iz Varaždinske županije dodajući da ova nesvakidašnja elektrana dnevno proizvede 6 megavata energije koju prodaju opskrbljivačima.

Za napon svoje farme, na njenom su krovu postavili solarnu elektranu od 80 kilovata. Cilj je, ističe Vrček, da OPG postane potpuno energetski neovisan i CO2 neutralan. Ovakve kružne ekonomije popularne su u ostatku Europske umije i sve više proizvođača prelazi na takav oblik proizvodnje.

"Zaokružujemo ciklus pa smo trenutno pred otvorenjem prerade domaćih, tradicionalnih mesnih proizvoda koje ćemo sami plasirati kroz vlastitu preradu", veli Vrček. Na taj su se korak, kaže, odlučili i između ostalog zbog loše situacije na domaćem tržištu svinjskog mesa koje je ugroženo lošim politikama i jeftinim uvozom mesa upitne kvalitete.

"I mi nažalost osjećamo posljedice. Ne postoji stočar u Hrvatskoj koji ne osjeća pad cijena u prvom kvartalu. Svima nam je on problematičan, no cijene bi trebale porasti do Uskrsa. Ove je godine posebno loše. Promet je pao svima pa tako i nama zbog covida, odnosno smanjene potražnje od strane hotela i restorana", kaže Vrček. Svinjske se kuge, dodaje, ne boji jer na njihovoj farmi vrijede visoki higijenski standardi.

"Sreća u nesreći je i to što u našoj županiji i nema baš puno stočara što smanjuje rizik, a nema ni previše divljih svinja. Srećom i situacija s kugom se malo stišala posvuda pa smo mirniji", objašnjava ovaj uzgajivač. Zbog posebnog tretmana kojem je podvrgnuta svaka od životinja na farmi, svinje na OPG-u Vrček žive gotovo kao u hotelu.

"Ekološki smo osviješteni pa kukuruz skladištimo vlažan pa on ispušta plin kojime, zahvaljujući cijevi od kilometar i pol ispod zemlje, ljeti hladimo zrak na farmi, a zimi ga zagrijavamo. To smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlađenje za čak 60%, a temperatura je za svinje uvijek optimalna. Svaki dan imaju svježi obrok, a krmače su čipirane pa u svakom trenutku znamo u kojoj su fazi i kako im trebamo dozirati prehranu", opisuje naš sugovornik inovativne prakse na OPG-u.

Smjelost i hrabrost

Ideje i znanja za ovakvu poljoprivredu, kaže, stekao je zahvaljujući prilici da putuje Europom i stječe ih koje je dobio zahvaljujući pročelniku za poljoprivredu Varaždinske županije.

"Bio sam u Danskoj i Nizozemskoj. Gdje god sam putovao, vidio sam nešto pametno i to što bih vidio, pokušao sam izvesti i na našoj farmi", domeće OPG-ovac. Inovacije u se na kraju isplatile, a puno su im pomogli i EU fondovi na koje su se prijavljivali.

"Koristimo mjere za farmu i elektranu,. Najviše su nam pomogle Mjere 4.1.1, 4.1.3, 4.1.2 te Mjera 6.3.1. Svatko tko se želi baviti poljoprivredu, uz malo smjelosti i hrabrosti, može povući sredstva iz Eu fondova", ističe Vrček. Za razliku od nekih drugih slučajeva, dodaje, u Varaždinskoj županiji nikada nije naišao na probleme oko apliciranja na sredstva iz fondova, a vrijeme mu nije oduzimala ni nepotrebna birokracija.

"Od kolega stočara čuo sam priče oko teškoća s birokracijom i dolaska do papira, no kod nas u Varaždinskoj toga nema. Imamo dobru ekipu u županiji i gradu koja nam izlazi u susret. Procedura je brza i još nam nitko nikad nije zatvorio neka vrata tako da zaslužuju svaku pohvalu", kaže Vrček. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima niz planova za budućnost, no jedan od najvažnijih je povećavanje dobrobiti životinja koje žive na farmi.

"Š½elimo to pojačati da budu u skladu sa svim zahtjevima Europske unije. Austrija je nedavno donijela odluku da do 2030. sve svinje u zemlji moraju biti na prirodnoj stelji pa je i nama u planu to uvesti do kraja ove godine", podijelio je s nama ovaj varaždinski poljoprivredni inovator koji je trenutno jedini u zemlji s ovakvom farmom, no vjeruje da će njegov pozitivan primjer potaknuti i druge da se odluče na samoodrživost.

Autor: Mia Mitrović

Objavio: www.agrobiz.hr