Bezjak: Aronija

Na vrbovečkom području aroniju uzgaja nekoliko OPG-e a među njima i OPG vlasnice Branke Bezjak iz Vrbovca koja se tim poslom počela baviti prije sedam godina. Ima zasađenih 5500 sadnica.

– Razmišljali smo o tome što danas-sutra raditi kada se ode u mirovinu. Aronija nam se najbolje uklopila u ta razmišljanja. Zemlju smo naslijedili, ali ju je trebalo privesti svrsi. Prvih godina valjalo je osigurati za berbu desetak ‘težaka’. Danas posjedujemo kombajn, pa je daleko lakše – rekla je Branka.

Dobila je poticajna sredstva od EU u iznosu od 15.000 eura za nabavku kombajna.

Za ovogodišnji urod kaže da je daleko slabiji, zbog suše. Naime, u najboljim godinama znali su pobrati oko 2,5 tone aronije, dobre kvalitete, a ove godine ubrali su oko 1,5 tona bobica, odnosno oko 40 posto manje.

– Lani smo proizveli oko 700 litara pasteriziranog soka i oko 500 litara vina od aronije – navela je.

Pojasnila je kako ubrana aronija treba odležati u rashladnoj komori, pa je voze u Pakrac u Voćko d.o.o

– Tamo prerađujemo aroniju u sok, a kod kuće pravimo vino. Još uvijek je prodaja ”na kućnom pragu” i na raznim propagandnim manifestacija. I korona je pridonijela da se plasman uspori – objasnila je.

Na kraju, vrijedno je znati da je aronija (Aronia melanocarpa) u Europu došla u 18. stoljeću. Pripada rodu listopadnih grmova, a grm naraste između jednog do šest metara. Najpogodnije tlo koje voli aronija je vlažno tlo. Na rast potražnje za aronijom snažno je utjecala njena promocija kao voća s visokim sadržajem fenola, vitamina, organskih kiselina, minerala i ugljikohidrata.

Riječ je o višegodišnjoj listopadnoj voćnoj vrsti, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Aronija su zapravo sitne, male, tamnoplave bobice u grozdovima koje izgledom jako podsjećaju na borovnicu. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice koji sazrijevaju krajem kolovoza i u rujnu.

Aronija je prepoznata kao nutritivno vrlo vrijedna voćna kultura za kojom se kontinuirano bilježi rast potražnje na domaćem i inozemnom tržištu.