Gljuščić: Bademi

Na prvoj istarskoj plantaži badema, onoj OPG-a Martine Gljušćić u Š½minju 7. rujna u tijeku je bila berba zadnje trećine ovogodišnjeg uroda, koji je prvi urod uopće od sadnje 2018. godine.

„Prvi urod očekivali smo lani, ali uništio ga je snijeg početkom proljeća. Ove godine je sve proteklo u redu, osim što nam je suša umanjila urod, ali ne žalimo se, zadovoljni smo. Značajniji urod očekuje se od pete godine, a u puni rod sadnice dolaze u osmoj godini. Posadili smo talijanske, francuske i španjolske sorte, ali razlike među njima se još ne vide jer su još mlade“, kaže Martina Gljušćić.

„Imamo petsto i pedeset stabala u pet redova, za berbu jednog reda treba nam oko sat i petnaest do sat i pol vremena, a po stablu uberemo kilogram i pol plodova, što znači da očekujemo oko osamsto kilograma badema u ljusci. O toga bi čiste jezgre moglo biti tristotinjak kilograma“, kaže njen suprug Marko Gljušćić. Uz njih u berbi sudjeluju njegov brat Ivan, otac Serđo i prijatelj Paolo Gortan.

Berba se odvija pomoću tresača stabala, a kako to funkcionira objasnio nam je Ivan, zadužen za vožnju traktora: „Tresač je spojen na traktor, pokreće ga njegov kardan koji na sebi ima ekscentar na koji je vezana sajla, a ona se s druge strane veže za stablo. Kad se stablo strese, bademi padaju u mrežu koju mi zovemo 'kišobran' i odatle idu u kašete i u prikolicu traktora.“

Ono što naprava ne strese, skidaju Marko i Paolo štapovima od trstike. Paolo, u ulozi ponosnog čuvara tradicionalne metode, izjavio nam je pokazujući štap: „Unatoč svoj tehnologiji poznatoj današnjem čovjeku, ovo je alat koji dovršava posao do kraja! Ono što ne može kardanski prijenos, može štap od trstike! I zato sam ja tu! I uživam u svakom trenutku!“

Serđo je ipak brao ručno. Zašto?

„Berem s onih stabala koja su manja i još nerazvijena, pa da ih trešnja ne ošteti. Osim toga, na njima je manje plodova, pa je lako pobrati“, objasnio nam je.

Proljetos je uz bademe držao košnicu svojih pčela ne bi li pridonijele oprašivanju. Jer cjelokupna proizvodnja odvija se ekološki.

„Protiv bolesti borimo se čajevima i maceratima raznih biljaka kao što su preslica, stolisnik i kopriva, a protiv štetočina međurednom i međuvoćnom obradom tla. Gnojenje obavljamo zelenom gnojidbom jer tako, osim što obogaćujemo zemlju, omogućavamo biološku raznolikost koja privlači razne kukce“, kaže Martina.

Zato će njihovi bademi nositi oznaku certificirane ekološke proizvodnje kad se budu pojavili u prodaji potkraj godine. Stroj za čišćenje ploda od ljuske već su nabavili, a nakon sušenja nabavit će stroj za vađenje jezgre. Ono što se unatoč trešnji i štapovima zadržalo na granama, ostaje, da sve bude u skladu s ekologijom, za hranu vjevericama. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)

Objavio: Istarski.hr